Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

AKTUALNO
Viroze, prehlade, hunjavice
Pokazna vježba "Sljeme 2009"
U SLUČAJU ZDRAVSTEVNIH TEŠKOĆA UPUĆUJEMO NAZVATI 194

Kralježnica se sastoji od kralježaka, prstenastih kostiju koje poredane u niz tvore kralježnički kanal. Unutar kralježničkog kanala nalazi se kralježnična (leđna) moždina - snop živčanih niti i stanica koje provode živčane impulse iz mozga u razne djelove tijela i obrnuto. Od kralježnične moždine odvajaju se pojedinačni živci koji izlaze iz kralježničnog kanala. Kod prijeloma kralješka koštani ulomci mogu ozlijediti kralježničnu moždinu što dovodi do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta ispod razine ozljede (paraplegia = oduzetost donjih udova, quadriplegia = oduzetost svih četriju udova).
Kralježnična moždina može biti oštećena u samom trenutku ozljede kralješka, ali i kasnije prilikom pomicanja i nošenja ozlijeđenog.

NAJČEŠĆI UZROCI OZLJEDA KRALJEŽNICE

  • Prometna nezgoda. U prometnim nezgodama stradavaju svi dijelovi kralježnice, ali su najčešće ozljede vratne kralježnice nastale zbog naglog pregibanja glave prema naprijed pri frontalnom sudaru, ili prema natrag pri udarcu u stražnji dio vozila.
  • Skok vodu
  • Ovo je čest uzrok prijeloma vratnih kralježaka i posljedične oduzetosti čitavog tijela
  • Pad s visine
  • Tučnjava
  • Strijelna ozljeda trupa i ubod nožem u leđa

KADA POSUMNJATI NA OZLJEDU KRALJEŽNICE

  • kad se ozljeđenik žali na bol u leđima ili vratu
  • kad je ozljeda popraćena gubitkom svijesti
  • pri svakoj težoj ozljedi glave
  • kod višestrukih ozljeda

ZNAKOVI OZLJEDA KRALJEŽNIČNE MOŽDINE

  • Slabost ili oduzetost udova (pitajte ozljeđenika može li micati rukama i nogama ili prstima na rukama i nogama).
  • Slabljenje ili gubitak osjeta (pitajte ozljeđenika osjeti li vaš dodir na svojim nogama, trupu i rukama).
  • Osjećaj trnaca ili vrućine u udovima. Ponekad ozljeđenik ima osjećaj da je "presječen na pola".

POSTUPAK

  1. I sama sumnja na ozljedu kralježnice zahtijeva postupak kao da ta ozljeda postoji.
  2. Dok čekate dolazak hitne pomoći ostavite ozljeđenika na mjestu i u položaju u kojem ste ga i zatekli.
  3. Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice pažljivo mu poduprite glavu dlanovima da spriječite njeno pomicanje.
  4. Recite mu da se ne miče i ne ostavljajte ga samog.

OKOLNOSTI U KOJIMA MORATE POMAKNUTI  OZLJEĐENOG

  1. Ako je bez svijesti provjerite disanje i krvotok i po potrebi poduzmite mjere oživljavanja. Onesviještenog koji diše okrenite u bočni položaj.
  2. Ako mu prijeti opasnost na mjestu gdje leži (npr. prometna cesta, požar) premjestite ga na sigurnije mjesto. Za podizanje i nošenje ozlijeđenog potrebno je više ljudi koji moraju uskladiti svoje pokrete. Ozljeđenik se pomiče kao cjelovita jedinica, bez savijanja trupa.
  3. Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice jedna osoba mora pridržavati glavu da spriječi savijanje i rotaciju vrata. To će učiniti tako da dlanove stavi pod ozlijeđenikove lopatice dok glava leži na podlakticama.
  4. Ako je hitna medicinska pomoć nedostupna preostaje vam da sami imobilizirate i prevezete ozlijeđenog. Potrebna vam je jedna široka daska ili ploča (mogu poslužiti i vrata) i odgovarajuće vozilo. Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice glava mora biti poduprta s obje strane da se spriječi njeno pomicanje tijekom vožnje.

.
ZHMGZ: Naslovnica / Prva pomoć / Ozljede kralježnice

Broj posjeta332322

Trenutno 14 korisnika online