Ozljede kralježnice

Kralježnica se sastoji od kralježaka, prstenastih kostiju koje poredane u niz tvore kralježnički kanal. Unutar kralježničkog kanala nalazi se kralježnična (leđna) moždina - snop živčanih niti i stanica koje provode živčane impulse iz mozga u razne djelove tijela i obrnuto. Od kralježnične moždine odvajaju se pojedinačni živci koji izlaze iz kralježničnog kanala. Kod prijeloma kralješka koštani ulomci mogu ozlijediti kralježničnu moždinu što dovodi do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta ispod razine ozljede (paraplegia = oduzetost donjih udova, quadriplegia = oduzetost svih četriju udova).
Kralježnična moždina može biti oštećena u samom trenutku ozljede kralješka, ali i kasnije prilikom pomicanja i nošenja ozlijeđenog.

 

NAJČEŠĆI UZROCI OZLJEDA KRALJEŽNICE

  • Prometna nezgoda. U prometnim nezgodama stradavaju svi dijelovi kralježnice, ali su najčešće ozljede vratne kralježnice nastale zbog naglog pregibanja glave prema naprijed pri frontalnom sudaru, ili prema natrag pri udarcu u stražnji dio vozila.
  • Skok vodu
  • Ovo je čest uzrok prijeloma vratnih kralježaka i posljedične oduzetosti čitavog tijela
  • Pad s visine
  • Tučnjava
  • Strijelna ozljeda trupa i ubod nožem u leđa

 

KADA POSUMNJATI NA OZLJEDU KRALJEŽNICE

  • kad se ozljeđenik žali na bol u leđima ili vratu
  • kad je ozljeda popraćena gubitkom svijesti
  • pri svakoj težoj ozljedi glave
  • kod višestrukih ozljeda

 

ZNAKOVI OZLJEDA KRALJEŽNIČNE MOŽDINE

  • Slabost ili oduzetost udova (pitajte ozljeđenika može li micati rukama i nogama ili prstima na rukama i nogama).
  • Slabljenje ili gubitak osjeta (pitajte ozljeđenika osjeti li vaš dodir na svojim nogama, trupu i rukama).
  • Osjećaj trnaca ili vrućine u udovima. Ponekad ozljeđenik ima osjećaj da je "presječen na pola".

 

POSTUPAK

  • I sama sumnja na ozljedu kralježnice zahtijeva postupak kao da ta ozljeda postoji.
  • Dok čekate dolazak hitne pomoći ostavite ozljeđenika na mjestu i u položaju u kojem ste ga i zatekli.
  • Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice pažljivo mu poduprite glavu dlanovima da spriječite njeno pomicanje.
  • Recite mu da se ne miče i ne ostavljajte ga samog.

 

OKOLNOSTI U KOJIMA MORATE POMAKNUTI  OZLJEĐENOG

  • Ako je bez svijesti provjerite disanje i krvotok i po potrebi poduzmite mjere oživljavanja. Onesviještenog koji diše okrenite u bočni položaj.
  • Ako mu prijeti opasnost na mjestu gdje leži (npr. prometna cesta, požar) premjestite ga na sigurnije mjesto. Za podizanje i nošenje ozlijeđenog potrebno je više ljudi koji moraju uskladiti svoje pokrete. Ozljeđenik se pomiče kao cjelovita jedinica, bez savijanja trupa.
  • Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice jedna osoba mora pridržavati glavu da spriječi savijanje i rotaciju vrata. To će učiniti tako da dlanove stavi pod ozlijeđenikove lopatice dok glava leži na podlakticama.
  • Ako je hitna medicinska pomoć nedostupna preostaje vam da sami imobilizirate i prevezete ozlijeđenog. Potrebna vam je jedna široka daska ili ploča (mogu poslužiti i vrata) i odgovarajuće vozilo. Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice glava mora biti poduprta s obje strane da se spriječi njeno pomicanje tijekom vožnje.